Imali ste udes? Evo šta da radite u prvih pola sata
Sudar traje sekundu. Ono što radite narednih sat vremena odlučuje da li ćete štetu naplatiti za dve nedelje ili se sa osiguranjem dopisivati mesecima.
Problem je što u tom satu niko ne razmišlja bistro. Adrenalin je visok, ruke se tresu, drugi vozač viče ili ćuti, iza vas se stvara kolona. Upravo tada donosite odluke koje se kasnije ne mogu popraviti — da li ste pozvali policiju, šta ste potpisali, i, možda najvažnije, koje ste fotografije napravili pre nego što su vozila pomerena.
Ovaj vodič vas vodi kroz tih prvih sat vremena, redosledom kojim se stvari zaista dešavaju. Ne kroz pravnu teoriju, već kroz odluke koje morate doneti na licu mesta.
Prvih 60 sekundi: bezbednost pre svega ostalog
Pre nego što pomislite na osiguranje, krivicu ili štetu — sklonite sebe i druge iz opasnosti. Statistika sekundarnih sudara, onih koji se dese nakon prvog jer je neko ostao da stoji na kolovozu, nije mala.
Redosled je uvek isti:
1. Zaustavite vozilo i isključite motor. Time smanjujete rizik od požara ako je došlo do curenja goriva.
2. Uključite sve četiri migavca. Ovo je prvi signal drugim vozačima da nešto nije u redu.
3. Obucite svetloodbojni prsluk pre nego što izađete iz vozila. Ne posle. Prsluk vam ne pomaže dok stoji u gepeku, a vi ste već na kolovozu.
4. Postavite sigurnosni trougao na bezbednom rastojanju. U naselju je dovoljno oko 50 metara, na otvorenom putu i autoputu znatno više — računajte na brzinu kretanja i preglednost krivine.
5. Sklonite sve učesnike sa kolovoza, iza zaštitne ograde ako je ima.
Zakon ove obaveze ne ostavlja vašoj proceni. Vozač ili drugi učesnik nezgode u kojoj je neko zadobio telesne povrede, poginuo, ili je nastala velika materijalna šteta dužan je da zaustavi vozilo, isključi motor, uključi sve pokazivače pravca, postavi sigurnosni trougao na bezbednom rastojanju i obavesti policiju i/ili službu hitne pomoći. Uz to je dužan da upozori sva lica da se sklone sa kolovoza kako ne bi bila povređena i kako ne bi uništavala tragove nezgode.
Obratite pažnju na taj drugi deo — tragovi. O njima detaljnije niže, ali zapamtite već sada: kolovoz posle sudara nosi informacije koje nestaju za nekoliko minuta.
Ima li povređenih? Ovo pitanje menja sve
Ovo je prva prava račvanja tačka. Odgovor određuje sve što sledi.
Ako ima povređenih
Pozovite 194 (Hitna pomoć), pa 192 (policija). Ili 112, jedinstveni broj za hitne slučajeve.
Zatim — i ovo je deo koji ljudi najčešće pogreše — ne pomerajte vozila i ne pomerajte povređeno lice, osim ako mu neposredno ne preti opasnost, poput požara. Vozilo je u tom trenutku deo mesta uviđaja. Pomeranjem uništavate dokaze koji možda idu vama u korist.
Zakon ide i korak dalje od pukog poziva: lice koje se zatekne ili naiđe na mesto nezgode u kojoj ima povređenih dužno je da odmah obavesti policiju i/ili hitnu pomoć i da, u skladu sa svojim znanjima i mogućnostima, pruži pomoć povređenima i preduzme sve što je u njegovoj moći da spreči uvećavanje postojećih ili nastajanje novih posledica. To važi i za vas kao učesnika, i za slučajnog prolaznika.
Postoji i uzak izuzetak od zabrane napuštanja lica mesta: učesnik se može udaljiti ako mu je neophodna hitna medicinska pomoć ili radi prevoženja povređenog do najbliže zdravstvene ustanove, ali je dužan da se vrati na mesto nezgode čim bude u mogućnosti.
Evropski izveštaj se u ovom slučaju ne popunjava. Ni pod kojim uslovima, ni ako vam drugi vozač to predlaže, ni ako se povreda čini beznačajnom.
Ako nema povređenih
Prelazite na sledeće pitanje — ono o saglasnosti. Ali pre toga, jedno upozorenje iz prakse: povrede se često jave kasnije. Trzajna povreda vrata (whiplash) zna da se pojavi tek uveče ili sutradan. Ako osećate bilo kakvu nelagodnost, otiđite kod lekara istog dana i tražite da se to zavede. Bez medicinske dokumentacije, naknadno dokazivanje povrede je teško.
Da li se slažete oko toga ko je odgovoran?
Ovo je drugo račvanje i ono odlučuje da li ćete popunjavati Evropski izveštaj ili zvati policiju.
Evropski izveštaj je moguć samo ako su ispunjena sva tri uslova istovremeno:
• nema povređenih lica,
• radi se o manjoj materijalnoj šteti,
• oba vozača su saglasna oko toga kako se nezgoda dogodila i ko je odgovoran.
Ako makar jedan uslov nije ispunjen — zovete 192.
O onih „200.000 dinara"
Verovatno ste negde pročitali da je granica manje materijalne štete tačno 200.000 dinara. Taj podatak kruži po sajtovima i forumima, ali vredi biti precizan: Zakon o bezbednosti saobraćaja ne propisuje konkretan iznos. On Evropski izveštaj definiše kao propisani obrazac koji učesnici popunjavaju nakon nezgode sa manjom materijalnom štetom — bez brojke.
Iznos od 200.000 dinara je orijentir iz prakse osiguravajućih društava, ne zakonski prag.
Šta to znači za vas praktično? Da ne biste trebalo da procenjujete štetu na oko, stojeći pored automobila, pod stresom. Vidljivo oštećenje branika ume da sakrije savijen nosač, oštećen senzor ili hladnjak — i račun ume da bude višestruko veći od onoga što ste pretpostavili.
Pravilo palca: ako niste sigurni, pozovite 192. Ne košta vas ništa, a štiti vas od situacije u kojoj ste popunili Evropski izveštaj za štetu koja se ispostavi kao velika.
Postoji i odredba koja ide vama u korist: policijski službenik dužan je da izađe na mesto nezgode u kojoj je nastala manja materijalna šteta ako to zahteva jedan od učesnika, i da izvrši uviđaj. Ako bar jedan učesnik zahteva uviđaj, ostali su dužni da ostanu na mestu nezgode do njegovog završetka.
Drugim rečima — vaše pravo da tražite uviđaj drugi vozač ne može da ospori. Ako insistira da „to rešite bez policije", a vi se ne osećate sigurno, imate zakonsko pravo da pozovete i da on mora da sačeka.
Fotografije: 8 snimaka pre nego što pomerite vozila
Ovo je deo koji najviše ljudi preskoči, a koji najviše vredi.
Razlog je jednostavan. Zapisnik opisuje. Fotografija dokazuje. Kada se šest meseci kasnije procenitelj, veštak ili sudija pita kako su vozila stajala i koliko su tragovi kočenja bili dugi — sećanje dvojice vozača je bezvredno, a fotografija nije.
A tragovi nestaju brzo. Krhotine se razmetnu prvim narednim vozilom. Tragovi kočenja izblede. Tečnost sa kolovoza ispari ili se razlije.
Napravite ovih osam snimaka, ovim redosledom:
#
SNIMAK (NA ŠTA DA OBRATITE PAŽNJU)
1. Široki kadar cele scene Sa 10–15 m udaljenosti, iz dva suprotna smera. Mora se videti odnos oba vozila i okruženje
2. Položaj vozila prema kolovozu Da se vide trake, ivičnjaci, horizontalna signalizacija.
3. Oštećenje vašeg vozila Više uglova. Uslikajte i neoštećene delove — služe za poređenje.
4. Oštećenje drugog vozila Isto.
5. Registarske oznake oba vozila Čitljivo, bez refleksije.
6. Tragovi na kolovozu Kočenje, krhotine, tečnosti, ostaci boje.
7. Saobraćajni znak ili semafor Snimljen tako da se vidi odnos prema mestu sudara.
8. Popunjen Evropski izveštaj Obe strane, čitljivo — ako ga popunjavate.
Dodajte i ono što nije na spisku ako vam se čini bitno: vremenske uslove, stanje kolovoza, rupu ili prepreku, oštećenu bankinu.
I još jedna stvar koju ljudi zaborave: ako ima svedoka, zamolite ih za ime i broj telefona pre nego što odu. Za pet minuta ih više neće biti. Neutralan svedok je često presudan kod sporne krivice. Zakon prepoznaje njihov značaj — organ koji vrši uviđaj dužan je da utvrdi podatke o identitetu lica koja su bila prisutna kada se nezgoda dogodila, odnosno koja imaju bitna saznanja o njoj.
Evropski izveštaj: tri stvari koje morate znati
Ako su ispunjeni uslovi i popunjavate izveštaj, evo šta je bitno.
1. Potpis nije priznanje krivice
Ovo je najčešći strah i najčešća greška. Na samom obrascu, iznad skice nezgode, stoji napomena da obavezan potpis oba vozača ne predstavlja priznavanje odgovornosti, već služi utvrđivanju identiteta i okolnosti radi bržeg regulisanja štete.
Potpisujete da ste bili tu i da su navedeni podaci tačni. Ne potpisujete da ste krivi. Ali — pažljivo pročitajte šta je upisano pre nego što potpišete. Ako se ne slažete sa opisom, nemojte potpisati. Vratite se na opciju sa policijom.
2. Rok je pet dana
Popunjen izveštaj dostavljate osiguravajućem društvu u roku od pet dana. Zakašnjenje ume da zakomplikuje ili blokira isplatu.
3. Obrazac morate imati u vozilu
Dobijate ga uz polisu obaveznog osiguranja — osiguravajuće društvo prilikom izdavanja polise autoodgovornosti osiguraniku izdaje i Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Držite ga u pretincu, ne kod kuće.
Šta ako drugog vozača nema? Recimo, vratili ste se do parkiranog auta i zatekli ogrebotinu. Zakon i to pokriva: ako učesnik u nezgodi sa manjom materijalnom štetom, zbog odsutnosti drugog vozača, nije u mogućnosti da pruži lične podatke i podatke o osiguranju, dužan je da o nezgodi obavesti policiju i dostavi svoje lične podatke i podatke o oštećenom vozilu.
Dakle — ostavljanje ceduljice pod brisačem nije dovoljno. Prijava policiji jeste obaveza.
Šta ne smete da radite
Nekoliko stvari koje deluju bezazleno, a nose posledice.
Ne napuštajte lice mesta. Ovo je najteža greška. Kod nezgoda sa povredama ili smrtnim ishodom, napuštanje prelazi iz prekršaja u krivično delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja. Osiguranje uz to može tražiti regres — povraćaj isplaćenog iznosa od vas lično.
Ne uzimajte alkohol posle nezgode. Ovo mnogi ne znaju. Lice koje je učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi ne sme uzimati alkoholna pića i/ili psihoaktivne supstance dok se ne izvrši uviđaj. „Da smirim živce" nije opravdanje — naknadni test ne razlikuje alkohol popijen pre i posle sudara.
Ne priznavajte krivicu na licu mesta. Ne iz računice, već zato što u prvim minutima ne znate ceo tok događaja. Možda je drugi vozač prošao kroz crveno, možda je koristio telefon, možda mu je vozilo bilo neispravno. Utvrđivanje odgovornosti nije stvar učtivosti na licu mesta.
Ne potpisujte ono što ne razumete i ne pristajte na dogovor „na ruke" bez dokumentacije. Usmeni dogovor da će vam neko „platiti za nedelju dana" nema nikakvu vrednost kada ta nedelja prođe.
Ne pomerajte vozila kad ima povređenih ili veće štete. Kod manje štete situacija je obrnuta — učesnik nezgode sa samo manjom materijalnom štetom dužan je da ukloni vozilo i druge predmete sa kolovoza ako onemogućavaju ili ugrožavaju odvijanje saobraćaja, odnosno ako preti opasnost od novih nezgoda. Ali tek pošto ste fotografisali.
Posle uviđaja: šta sledi
Kada policija završi ili kada je izveštaj popunjen, ostaje logistika.
Uklanjanje vozila. Nakon obavljenog uviđaja vozač, odnosno vlasnik vozila, dužan je da vozilo, teret ili rasuti materijal bez odlaganja ukloni sa kolovoza. Ako to ne uradite, upravljač puta uklanja vozilo o vašem trošku.
Moguće oduzimanje tablica. Vredi znati unapred: ako su na vozilu očigledno neispravni sklopovi i uređaji bitni za bezbedno kretanje, ili vozilo nije u voznom stanju, ovlašćeno službeno lice isključiće vozilo iz saobraćaja i oduzeti registarske tablice. Dobijate potvrdu, a isključenje traje dok se nadležnom organu ne dostavi dokaz da je vozilo tehnički ispravno. Praktično — vozilo ide na šlep, ne u vožnju.
Prijava štete. Odštetni zahtev podnosite osiguravajućem društvu vozača koji je odgovoran za nezgodu. Potreban vam je Evropski izveštaj ili policijski zapisnik, uz polisu, saobraćajnu i vozačku dozvolu i ličnu kartu. Bez jednog od ta dva dokumenta, osiguranje nema osnov za rešavanje zahteva.
Popravka. Ovde imate izbor koji mnogi ne koriste — servis birate vi, ne osiguranje. Vredi uzeti procenu iz više servisa pre nego što se odlučite.
Kada ne znate šta da radite, pozovite nekoga ko zna
Sve gore napisano lakše je pročitati sada nego setiti se u trenutku kada vam se ruke tresu. Zbog toga kontakt centar AutoKonekta radi 24 sata dnevno. Opišete situaciju, i osoba sa druge strane vas provede kroz to isto — da li treba zvati policiju, šta da fotografišete, kako se popunjava izveštaj, i šta dalje sa vozilom. Ako je potreban šlep ili servis, organizujemo iz mreže proverenih partnera.
Ono što je najkorisnije uradite unapred: registrujte se dok vam ne treba. Nalog se otvara za minut i podaci o vozilu su već tu kada zatreba. Niko ne otvara nalog usred sudara.
Najčešća pitanja
Da li moram da zovem policiju ako je šteta mala i slažemo se oko krivice?
Ne morate. U tom slučaju popunjavate Evropski izveštaj. Ali ako niste sigurni koliko je šteta velika, poziv 192 je sigurnija opcija — policija u tom slučaju često ne radi pun uviđaj, već sačinjava službenu belešku, što vam kasnije koristi kod osiguranja.
Drugi vozač ne želi da zovemo policiju, a ja želim. Ko odlučuje?
Vi imate pravo da zahtevate uviđaj. Ako to tražite, ostali učesnici su zakonski dužni da ostanu na mestu nezgode do završetka uviđaja.
Potpisao sam Evropski izveštaj — znači li to da sam priznao krivicu?
Ne. Na obrascu izričito stoji da potpis oba vozača ne predstavlja priznavanje odgovornosti, već utvrđivanje identiteta i okolnosti radi bržeg regulisanja štete.
U kom roku moram da prijavim štetu?
Evropski izveštaj se dostavlja osiguravajućem društvu u roku od pet dana od nezgode.
Šteta je veća nego što sam mislio, a već sam popunio Evropski izveštaj. Šta sad?
Izveštaj ne zatvara automatski vaše pravo na naknadu veće štete, ali postupak postaje složeniji i često zahteva angažovanje advokata. Zato je preporuka da kod bilo kakve nedoumice oko obima štete pozovete policiju.
Vratio sam se do auta i zatekao ogrebotinu, nema nikoga. Šta da radim?
Prijavite nezgodu policiji i dostavite svoje podatke i podatke o oštećenom vozilu. Ostavljanje ili traženje ceduljice nije zamena za prijavu.
Da li smem da popijem nešto posle nezgode da se smirim?
Ne. Zakon zabranjuje uzimanje alkohola i psihoaktivnih supstanci dok se ne izvrši uviđaj.



